Home -- Serbian -- The Law of Christ -- 24 (Conduct 6)
Previous Chapter -- Next Chapter
TEMA 4: HRISTOV ZAKON
1000 Hristovih zapovesti u Novom zavetu
G - Dela i namere u Novom zavetu ili: šta treba da čine Isusovi učenici - Obaveze prema drugima
6 - Bogatstvo i siromaštvo u Isusovim zapovestima
Po Mateju 5,40-42 -- 40 i koji hoće da se sudi s tobom i košulju tvoju da uzme, podaj mu i haljinu; 41 i ako te ko potera jednu milju, idi sanjim dve. 42 Koji ište u tebe, podaj mu; i koji hoće od tebe da pozajmi, ne odreci mu. (vidi i 1. Korinćanima 6,7; Jevrejima 10,34)
Po Luki 6,30.32-36 -- 30 A svakome koji ište u tebe podaj; i koji tvoje uzme, ne išti. ...
32 I ako ljubite one koji vas ljube, kakva vam je hvala? Jer i grešnici ljube one koji njih ljube.
33 A ako činite dobro onima koji vama čine dobra, kakva vam je hvala? Jer i grešnici čine tako.
34 I ako dajete u zajam onima od kojih se nadate da ćete dobiti, kakva vam je hvala? Jer i grešnici grešnicima daju u zajam da dobiju opet onoliko. 35 Nego
ljubite neprijatelje svoje, i činite dobro, i dajite u zajam ne nadajući se se ničemu; i plata će vam biti velika, i bićete sinovi Svevišnjega, jer je on blag i prema nezahvalnima i zlima.
36 Budite, dakle, milostivi kao Otac vaš što je milostiv.
Po Mateju 6,11 -- Hleb naš nasušni daj nam danas. (vidi i po Luki 11,3)
Po Mateju 6,19-24 -- 19 Ne sabirajte sebi bogatstvo na zemlji, gde moljac i rđa kvari, i gde lopovi potkopavaju i kradu;
20 nego sabirajte sebi bogatstvo na nebu, gde ni moljac ni rđa ne kvari, i gde lopovi ne potkopavaju i ne kradu.
21 Jer gde je bogatstvo vaše, onde će biti i srce vaše.
22 Svetiljka telu je oko. Ako , dakle, oko tvoje bude zdravo, sve će telo tvoje svetlo biti.
23 Ako li oko tvoje kvarno bude, sve će telo tvoje tamno biti. Ako je, dakle, svetlost koja je u tebi tama, kolika je tek tama!
24 Niko ne može dva gospodara služiti; jer ili će jednoga mrzeti, a drugoga ljubiti; ili će se jednoga držati, a drugoga prezirati. Ne možete služiti i Bogu i mamonu. (poredi: Luka 16,13; Jakovu 4,4)
Po Mateju 6,25-32 -- 25 Zato vam kažem:
Ne brinite se dušom svojom, šta ćete piti; ni telom svojim, u šta ćete se odenuti. Nije li duša pretežnija od hrane, i telo od odela?
26 Pogledajte na ptice nebeske kako ne siju, niti žanju, ni sabiraju u žitnice; pa Otac vaš nebeski hrani ih. Niste li vi mnogo pretežniji od njih?
27 A ko od vas može brinući se može pridodati rastu svome lakat jedan?
28 I za odelo što se brinete?
Pogledajte na krinove u polju kako rastu; ne trude se niti predu.
29 Ali ja vam kažem da se ni Solomon u svoj slavi svojoj ne odenu kao jedan od njih.
30 Pa kada travu u polju, koja danas jeste a sutra se u peć baca, Bog tako odeva; a kamo li vas, maloverni?
31 Ne brinite se, dakle, govoreći: „Šta ćemo jesti, ili šta ćemo piti, ili čime ćemo se odenuti?“ 32 Jer sve ovo neznabošci ištu; a zna i Otac caš nebeski da vama treba sve ovo.
(uporedi sa po Mateju 10,29-31; po Luki 12,22-31)
Po Mateju 8,20 -- Reče mu Isus: Lisice imaju jame i ptice nebeske gnezda, a Sin Čovečji nema gde glavu zakloniti.
(uporedi 2. Korinćanima 8,9)
Po Mateju 10,8-10 -- 8 Bolesne isceljujte, gubave čistite, mrtve dižite, demone izgonite; na dar ste dobili, na dar i dajite. 9 Ne nosite zlata, ni srebra, ni bakra, u pojasima svojim, 10 ni torbe na put, ni dve haljine, ni obuće, ni štapa; jer je poslenik dostojan hrane svoje.
(uporedi sa 4. Mojs. 18,31; 1. Korinć. 9,14; 1. Timoteju 5,18)
Po Mateju 12,1 -- U to vreme iđaše Isus u subotu kroz useve; a učenici njegovi ogladneše i počeše
trgati klasje i jesti.
(vidi 5. Mojs. 23,26)
Po Mateju 13,22 -- A posejano u trnju, to je koje sluša reč, no briga ovoga sveta i prevara bogatstva zaguše reč i bez roda ostave.
(vidi i po Marku 4,19; i po Luki 8,14)
Po Mateju 16,26 -- Jer kakva je korist čovekuako sav svet zadobije, a duši svojoj naudi?
(vidi i po Lukas 12,20)
Po Luki 12,16-21 -- 16 Kaza im pak priču govoreći: - U jednoga bogatog čoveka rodi njiva.
17 I razmišljaše u sebi govoreći: „Šta da činim, jer nemam u šta sabrati letinu svoju?“
18 I reče: „Ovo ću učiniti: srušiću žitnice svoje i sagradiću veće; i onde ću sabrati sva žita moja i dobra moja;
19 i kazaću duši svojoj: -
Dušo, imaš mnoga dobra sabrana za mnoge godine; počivaj, jedi, pij, veseli se.“
20 A Bog mu reče: „Bezumniče, ove noći tražiće dušu tvoju od tebe; a ono što si pripremio čije će biti?“
21 Tako biva onome koji sebi teče blago, a ne bogati se Bogom. (vidi po Mateju 6,20)
Po Luki 16,19-25 -- 19 Čovek pak neki beše bogat i oblačaše se u skerlet i u svilu, i sjajno se veseljaše svaki dan.
20 A beše neki siromah, po imenu Lazar, koji ležaše pred vratima njegovim gnojav,
21 i željaše da se nasiti mrvama koje padahu sa trpeze bogatoga; a još i psi dolažahu i lizahu gnoj njegov.
22 A kad
umre siromah, odnesoše ga anđeli u naručje Avramovo; a umre i bogataš, i sahraniše ga.
23 I u paklu, nalazeći se u mukama, podiže oči svoje i ugleda izdaleka Avraama i Lazara u naručju njegovu.
24 I on povika i reče: „Oče Avraame, smiluj se na me i pošalji Lazara neka umoči u vodu vrh od prsta svoga da mi rashladi jezik; jer se mučim u ovome plamenu.“
25 A Avraam reče: „
Sinko, seti se da si ti primio dobra svoja u životu svome, a tako i Lazar zla; sada pak on se teši, a ti se mučiš.“
Po Mateju 19,16-26 -- 16 I gle, neko pristupi i reče mu: - Učitelju blagi, koje dobro da učinim da imam život večni?
17 A on mu reče: - Što me zoveš blagim? Niko nije blag osim jednoga Boga.
A ako hoćeš ući u život drži zapovesti. 18 Reče mu: - Koje? A Isus reče: -
Ne ubij; ne učini preljubu; ne ukradi; ne svedoči lažno; 19 poštuj oca i mater; i ljubi bližnjeg svoga kao sebe samoga. 20 Reče mu mladić: - Sve ovo sačuvah od mladosti svoje; šta mi još nedostaje?
21 Reče mu Isus: -
Ako hoćeš savršen da budeš, idi prodaj sve što imaš i podaj siromasima, i imaćeš blago na nebu, pa hajde za mnom. 22 A kada ču mladić reč, otide žalostan; jer imađaše mnogo imanja.
23 A Isus reče učenicima svojim: - Zaista vam kažem da je teško bogatome ući u Carstvo nebesko.
24 I opet vam kažem:
Lakše je kamili proći kroz iglene uši negoli bogatome ući u Carstvo Božje. 25 A kada to čuše učenici, čuđahu se veoma govoreći: - Ko se, dakle, može spasti?
26 A Isus pogledavši na njih , reče: - Ljudima je nemoguće, a Bogu je sve moguće. (vidi i po Marku 10,17-27; i po Luki 18,18-27)
Po Mateju 21,2-3 -- 2 govoreći im: -
Idite u selo što je prema vama, i odmah ćete naći magaricu privezanu i magare sa njom; odrešite je i dovedite mi. 3 I ako vam ko rekne šta, kažite da oni trebaju Gospodu; o odmah će ih poslati.
Dela apostolska 3,5-9 -- 5 A on ih pažljivo gledaše očekujući da od njih nešto dobije.
6 A Petar reče: „
Srebra i zlata nemam, nego što imam to ti dajem. U ime Isusa Hrista Nazarećanina ustani i hodi.“
7 I uze ga za desnicu i podiže. I odmah se utvrdiše njegova stopala i gležnji.
8 I skočivši stade, i hođaše, i uđe u sa njima u hram hodeći i skačući i hvaleći Boga.
9 I vide ga sav narod gde ide i hvali Boga.
Po Mateju 24,48-50 -- 48 Ako li taj
rđavi sluga reče u srcu svome: „Neće moj gospodar još zadugo doći“;
49 i počne tući drugove svoje, a jesti i piti s pijanicama;
50 doći će gospodar toga sluge u dan kada se ne nada i u čas kada ne misli
Po Mateju 25,14-30 -- 14 Jer kao što čovek polazeći na put dozva sluge svoje i predade im blago svoje;
15 i jednome dade pet talanata, a drugome dva, a trećem jedan, svakome prema njegovom moći; i odmah otide.
16 A onaj što primi pet talanata otide te radi sa njima, i dobi još pet talanata.
17 Tako i onaj što primi dva, dobi i on još dva.
18 A koji primi jedan, otide te ga zakopa u zemlju i sakri srebro gospodara svoga.
19 A posle dugog vremena dođe gospodar ovih sluga, i stade
svoditi račun sa njima.
20 I pristupivši onaj što je primio pet talanata, donese još pet talanata govoreći: „Gospodaru, predao si mi pet talanata; evo još pet talanata koje sam dobio sa njima.“
21 A gospodar njegov reče mu: „
Dobro, slugo dobri i verni, u malome si bio veran, nad mnogim ću te postaviti;
uđi u radost gospodara svoga.”
22 A pristupivši onaj što je primio dva talanata reče: “Gospodaru, predao si mi dva talanta; evo još dva talanta koja sam dobio sa njima.“
23 A gospodar njegov reče mu: „
Dobro, slugo dobri i verni, u malome si bio veran, nad mnogim ću te postaviti; uđi u radost gospodara svoga.”
24 A pristupivši i onaj što je primio jedan talant reče: „Gospodaru, znao sam da si ti tvrd čovek: žanješ gde nisi sejao, i skupljaš gde nisi vejao;
25 pa se pobojah i otidoh te sakrih talant tvoj u zemlju; i evo ti tvoje.”
26 A gospodar njegov odgovarajući reče mu: „Zli i lenji slugo, znao si da žanjem gde nisam sejao, i skupljam gde nisam vejao.
27 Trebalo je zato moje srebro da daš menjačima; i došavši, ja bih uzeo svoje sa dobitkom.
28 Uzmite, dakle, od njega talant, i podajte onome što ima deset talanata. 29 Jer svakome koji ima daće se, i preteći će mu; a od onoga koji nema, i što ima uzeće se od njega.
30 A nevaljaloga slugu bacite u tamu najkrajnju; onde će biti plač i škrgut zuba.”
(uporedi po Luki 19,12-27)
Po Mateju 25, 41-45 -- 41 Tada će reći i onima što mu stoje sa leve strane: „
Idite od mene, prokleti, u oganj večni koji je pripremljen đavolu i anđelima njegovim 42 Jer ogladneh, i ne dadoste mi da jedem; ožedneh, i ne napojiste me; 43 stranac bejah, i ne primiste me ; nag bejah , i ne odenuste me; bolestan i u tamnici bejah, i ne posetiste me.“
44 Tada će mu odgovoriti i oni govoreći: „Gospode, kada te videsmo gladna ili žedna, ili stranca ili naga, ili bolesna ili u tamnici, i ne poslužismo ti?“
45 Tada će im odgovoriti govoreći: „Zaista vam kažem;
kad ne učiniste jednome od ovih majmanjih, ni meni ne učiniste.“
Po Jovanu 19,28-30 -- 28 Posle toga, znajući Isus da se već sve svršilo, da se sasvim ispuni Pismo, reče: - Žedan sam! 29 Stajaše pak sud pun octa; a oni napuniše sunđer octa, i nataknuvši na trsku, prinesoše ustima njegovim. 30 A kad Isus okusi sirće reče: - Svrši se!. (vidi Psalam 22,16)
Zaključak
Isus ne potvrđuje naročito privatnu imovinu (u najboljem slučaju indirektno), niti on govori o imovini komune. Njemu je to nevažno. Ipak on je više puta ponovio veliku odgovornost bogatih tj. onih koji poseduju imanje i ukazivao na opasnost da oni ne prepoznaju siromašne i one koji su u potrebama, da ne mogu da se stave u njihovu situaciju. Problem nije bogatstvo ili siromaštvo, već nedostatak milosrđa, samodovoljnost bogatih i njihovo siromaštvo u Bogu.
Isus i njegovi učenici su svesno ostali siromašni, bez bankovnog računa u pozadini, bez zemaljskih osiguranja, zavisili su samo od nijihovog Oca nebeskog, od koga su dan za danom izmolili hleb nasušni. Pavle po tom pitanju piše: Jer znate blagodat Gospoda našega Isusa Hrista, da bogat budući, vas radi osiromaši, da se vi njegovim siromaštvom obogatite (2. Korinćanima 8,9). Isus je sve bolesnike isceljivao besplatno i zapovedio je njegovim učenicima da besplatno služe, sa obrazloženjem da su ovlašćenje dobili besplatno, na osnovu milosti. Pavle na to svedoči: mogu biti siromašan i mogu biti bogat, sve služi Gospodu. (Filipljanima 4, 11-14).
Isus je bogobojaznom mladiću savetovao da svo svoje imanje proda i da ga sledi u siromaštvu i veri. Na to, on je otišao tužan. Nakon toga Isus je otkrio poređenje sa kamilom, koja samo na kolenima i uz velike napore može da se progura i provuče kroz mala sporedna vrata (takozvane iglene uši). Time je hteo da kaže, da je bogataš u opasnosti da se uprkos bogobojaznosti oslanja na svoje bogatstvo koje može da postane njegov idol.
Isus govori i o pljački i neizvesnom zajmu, ali na tako da mi brzo moramo da promenimo način razmišljanja (po Mateju 5, 40-41; po Luki 6, 30-36). On potvrđuje starozavetnu zapovest: „Ne ukradi!“ (po Mateju 15, 19; 19,18), ali njegov cilj nije da se osigura imetak bogatih, već da oni i mi iskoristimo mogućnost da dajemo, žrtvujemo i poklanjamo kako bi imali blago na nebu. Međutim, blago na nebu ne obezbeđuje nam oproštenje ili opravdanje, jer nam je već besplatno oprošteno. Svaka žrtva u Novom Zavetu znači zahvalnost za Golgotu. Isus nije prikupljao novac da bi naoružao vojsku kao Muhamed, već je hteo da se milost njegovog Oca nebeskog, ogleda u našoj milosti. I ovde je vera osnovna pokretačka snaga za stvaranje etike.