Waters of Life

Biblical Studies in Multiple Languages

Search in "Peul":
Home -- Peul -- John - 039 (The reason for unbelief)
This page in: -- Albanian -- Arabic -- Armenian -- Bengali -- Burmese -- Cebuano -- Chinese -- Dioula -- English -- Farsi? -- French -- Georgian -- Greek -- Hausa -- Hindi -- Igbo -- Indonesian -- Javanese -- Kiswahili -- Kyrgyz -- Malayalam -- PEUL -- Portuguese -- Russian -- Serbian -- Somali -- Spanish -- Tamil -- Telugu -- Thai -- Turkish -- Twi -- Urdu -- Uyghur? -- Uzbek -- Vietnamese -- Yiddish -- Yoruba

Previous Lesson -- Next Lesson

YUUHANNA - Ndaygu ngun jalbi ka nder nibhe
Jandeeji ka Linjiila no Yuhanna seedorii nonn

DAMAL 2 - Ndaygu ngun no jalbude ka nibhe (Yuuhanna 5:1 - 11:54)
A - Fii ko Almashiihu on yahi kon Yersusalaam dhimmun (Yuuhanna 5:1-47) -- Fii yeddodiral immiingal ngal hakkunde Iisaa e yahuudiyankeebhe bhen

5. Sabu angal gomdhinal ngal (Yuuhanna 5:41-47)


YUUHANNA 5:41-44
41 Min-le, mi alaa dhabbhude no yimbhe bhen mantirammi. 42 Kono midho andi on, on joganaaki Alla giggol. 43 Min le ko e innde Ben an mi ari, kono on wernaali lan. kono si goddho arii e innde mun, on wernay mo. 44 Ko honno gomdhinirotn onon, si tawii ko mantindirgol yidhudhon, hara hinaa dhabbhugol mantoore iwrunde ka Allaahu Bajjo on nden?

Iisaa bonniti kobholal hibbhiingal ngal e aybhe mabbhe makko bhen, o fennyinani bhe no bherdhe mabbhe dhen sifori e ko saatanii bhe kon yeeso. O toddhii anniyeeji mabbhe bondhi dhin, jikku mabbhe tigi-tigihu kaanugu ngun.

O haajanooka e kelle mabbhe dhen sabu himo jogii pellital fii ko o arani kon. Ngal pellital humaaki e seedeeji yaltitudhi dhin e golle makko dhen. Si bhe teddinno mo, haray ko Baabaajo on bhe jonniti dhun. Himo jannaynoo taalibaabhe makko bhen yo bhe fewtu taho e Baabaajo on, o accanii en tindinoore no tororen: «Baaba amen wondho ka kammu, yo innde maa nden hormore, yo laamu maa ngun feenyu, yo faale maa on wadhu ka aduna wano woniri non ka kammuuli.» Iisaa holli o aldaa e faale fii teddungal e darja. Ko darja Baabaajo on o dhabbhi. Ko o wakkilanii kon peewal Alla ngal no sunnude mo.

Ko giggol Alla ngol wakkilinta en nder tagoore nden e sottande nden e timmoode nden. Ko dhun woni sabu Tatoobhe bhen e nder Alla gooto on. Timmingol ngol sariya on e ko humii kon e makko no bhangini fii ngol giggol. O wondudho e maggol, wuurataa fii mun, o dhabbhantaa hoore makko darja, kono o teddinay yimbhe hedditiibhe bhen, o kurkorana bhe wa ittudho hoore mun sadaka. O okkay miskinbhe bhen ko o jeyi kon fow. Giggol ngol lo’ataa few.

Hay e gooto yidhirta Alla hoore mun, kono on ninsudho fii tuundi ndi o wondi ndin, tuubi, gomdhini giggol Almasiihu on ngol, qirritoto wondema Alla juuririi giggol makko ngol ka bherdhe men Ruuhu Seniidho mo yedhadhen on wano Puulusa holliri non. Ngol giggol ko ka sadaka e ka yankinaare e ka munyal yaltitata. Kala udditandho wonkii mun kin Ruuhu Alla on, yidhay Tatoobhe laabhubhe bhen e nder Alla gooto on e yimbhe bhen fow. Kono on howniidho, sikkoowo ko o moyyho, hinaa o tuuboowo no laabhiri, kono ko o ganyo Ruuhu Alla on. Ko o anyandho ka fondo makko. O faalaaka heydhintineede, o rentaa ko o hatonjini kon e Dandoowo, kono himo sattinde bhernde makko nden. Hinaa fii allaaru jananuru suudhiindu Almasiihu on arani, kono ko e innde Baabaajo on, fii fennyingol giggol e yurmeende Alla nden. Bhen bugitiibhe Almasiihu on no holli wonde ruuhu mabbhe on no uddanii giggol Alla ngol. Hibhe yidhi nibhe dhen bhuri ndaygu ngun, wano non hibhe anyi bhen jibinaabhe ka nder ndaygu. Almasiihu on holliti aybhe makko bhen fii ardu dartiidho on Almasiihu on, on mobhidiroowo anyanbhe bhen fow, o ardoo bhe e murtaldu e liddu giggol Alla ngol. O wadhay kaawakeeji, o nyenbintina Almasiihu on.

Dhuudhubhe waawataa gomdhinde, hibhe subhii mantidirgol ngol edii tuubuubuyee tigi-tigiijo on. Hibhe yhettiri hoore mabbhe wa feewubhe e dolnubhe e marubhe haqqil. Bhe diwnataa yeeso Seniidho on, bhe faamaali wonde ko kanko woni moyyho on. Ko ko bhe weltorani kon hoore mabbhe woni sabu angal gomdhinal mabbhe, mawnintinaare nden no seeditii ko bhe aalii kon.

On andudho Alla, faamay no wonkii makko kin woniri, o yanay, o qirritoo junuubu makko on, o seeda e teddungal e darja woo. O teddinay Baabaajo on e Bhiddho on haa poomaa, o mantay o mawnina moyyhere hisinaynde nden. Gomdhingol ngol ko wondhen kon junuubankeebhe yaafaabhe jattinay en kala mawnintinaare ka ngurndan men. Hidhen andi ko en hombo e ko hombo woni Alla. Gidho maa wowlante goonga; aaden townintiniihdo faljinay hoore mun, o faljina hedditiibhe bhen, o woddhitoo Ruuhu Alla yankinoowo en on.

YUUHANNA 5:45-47
45 Wota on sikku min mi felay on yeeso Ben an. Ko Muusaa woni feloowo on on, on mo hoolordhon. 46 Ko fii si on gomdhinno Muusaa, on gomdhinayno lan min kadi, bhay himo windi fii an. 47 Kono si on gomdhinaa bindi makko dhin, haray ko honno gomdhinirton kongudhi an dhin?

Almasiihu on meemiri mawnintinaare sariyankoobhe bhen sengo goo, o wi’i bhe: «Hinaa min felata on yeeso Alla, ko Muusa woni feloowo on on. O jonnii on sariya ahadi happandho on on. On woopii giggol ngol, hidhon faala lan warude e innde on sariya. Hidhon woddhitaade Alla, hidhon aagude ka nder nibhe. Mi sellinii goddho e nyalaande fowteteende nden, hidhon monii fii ngal kuugal iwungal ka Alla; wurin hidhon anyi lan, min – ko giggol Alla wontugol neddhanke ngol nii. Hidhon salii hoolaade wonde ko kuudhe Almasiihu on dhen nii: ruuhu mon on no sattinii no murtude. Ko Alla jonniri on sariya on ko fii ngurndan dhan, hinaa fii mayde nden. Si hidhon tuubude dhun, on faaletedho ko Danda on. Sariya on e annabaahbe bhen fuddhi tun hollude ardu mo fennyinana onon. On bonnitii ko sariya on faalaa kon, on wadhitike nyaawoobhe Sariyaaji Alla dhin. On waawataa faamude ko hitaa kon. Ruuhu mon on ko bondho, himo hadhude on faamugol gonga on. On luttay e nder majjere e wonugol pahoobhe, on jokkitoto dartagol Ruuhu Alla on. Sabu ko sattindho kon bhernde mon nden, on gomdhintaa Daaluyee Ngurndan dhan. »

LANDAL:

  1. Ko fii hondhun annabi Iisaa salorani fii hoore makko mangu ngun, wano wobbhe goo kanyun yidhiri dhun non?

LANDE 2

Jangoowo teddudho,
hewtinan men jaabaaji 17 feewudhi e nder dhii sappoo e jeenayji wondhi dow dhoo. Men nabhante jande hikkiinde nden e dhii jandeeji dhoo.

  1. Ko fii hondhun Iisaa yhewtanii juulirde mawnde nden, o radhii yeeyoobhe wombhe nder ton bhen?
  2. Ko hondhun sendi dewal Nikodiyuusu ngal e ko Almasiihu on dhabbhi kon?
  3. Ko seedeeji hondhi hollata en jibintinaabhe kesun bhen e nder gomdhinbhe bhen?
  4. Ko honno Almasiihu on nandiri e mboddi sila ndin?
  5. Ko sabu hondhun gomdhinbhe bhen e Almasiihu on addetaake kambhe ka nyaawoore?
  6. Ko honno Almasiihu on woniri jom jomba on?
  7. Ko honno hendorten ngurndan poomayankejan dhan?
  8. Ko dokkal hongal Iisaa wadhani en? Ko moyyhereeji hondhi ngal jogii?
  9. Ko heedaango hongo heedindinta en e dewal haqiiqawal ngal e ko honno ngal laatorta?
  10. Ko honno yarnirtedhen dhan ndiyan wurnaydhan?
  11. Ko honno wontirante annabi Iisaa sonyoobhe nafoobhe mo?
  12. Ko honto e honto yeesoojo laamateeri ndin rewi e nder ko gomdhinal makko ngal bheydotoo kon?
  13. Ko honno annabi Iisaa selliniri maaya-bhanduujo wonunoodho on ka beelun wonku Betesada?
  14. Ko fii hondhun Yahuudiyankeebhe bhen cukkorii Iisaa?
  15. Ko honno e ko fii hondhun Alla e Bhiddho mun on gollidanta?
  16. Ko hondhun e golle dhidhi hittudhe Baabaajo on halfini Bhiddho on?
  17. Ko hondhun humidiri Baabaajo on e Bhiddho on wano Iisaa sifori non?
  18. Ko hondhun woni seeditooje dhen nay e ko hondhun e seeditoore dhe seeditii?
  19. Ko fii hondhun annabi Iisaa saloraniii fii hoore makko mangu ngun, wano wobbhe goo kanyun yidhiri ngu non?

Windee adereesi mon no laabhiri e dherol ka wadhoton jabaaji mon dhin dhon, hara hinaa ka ambuloopu tun, nabhon e ndee innde dhoo:

Waters of Life (L'Eau de la Vie)
B.P. 600 513
70305 Stuttgart
Allemagne

Internet: www.waters-of-life.net
Internet: www.waters-of-life.org
e-mail: info@waters-of-life.net

www.Waters-of-Life.net

Page last modified on April 05, 2012, at 11:09 AM | powered by PmWiki (pmwiki-2.3.3)