Waters of Life

Biblical Studies in Multiple Languages

Search in "Peul":
Home -- Peul -- Matthew - 069 (The Lord’s Prayer)
This page in: -- Arabic -- Armenian -- Azeri -- Bulgarian -- Chinese -- English -- French -- Georgian -- Hausa -- Hebrew -- Hungarian? -- Igbo -- Indonesian -- Javanese -- Latin? -- PEUL -- Polish -- Russian -- Somali -- Spanish? -- Telugu -- Uzbek -- Yiddish -- Yoruba

Previous Lesson -- Next Lesson

MATTA - Tuubee ko fii laamu Almasiihu on ngun bhadike!
Jandeeji suutaadhi ka Linjiila Almasiihu on no Matta yottiniri mo non
SOBBHUNDU 2 - Fii waaju e golle Almasiihu on Jaliilu (Matta 5:1 - 18:35)
A - Fii waaju ngun ka hoore fello: Fii sariya teddudho on ka laamu kammu ngun (Matta 5:1 - 7:27) -- Fii no maakuuji Almasiihu on dhin mottindiriraa non ka aranun
2. Fii ko waddhii en kon telenma Alla (Matta 6:1-18)

c) Fii no Joomi on tindiniri no juulirtee non (Matta 6:9-13)


MATTA 6:13
13 … Ko fii ko an heerori laamu e bawgal e mangu, haa poomaa. Aamiina!

Ko Baabaajo on mawninaa kon ka lannoode toraare Joomi on ko jaabawol e annditugol e dewal Moftal ngal.

Almasiiyaabhe bhen no jabhi wondema ko Ben mabbhe wondho on ka kammu jeyi aduna on, bhayru ko kanko woni ko tagi mo. Himo wuuri e himo laami haa poomaa e gila poomaa. Goonga makko on no duumii e yimbhe bhen fow, hay si tawii bhe anditaali ko o jeyi bhe kon.

Kapitaliste bhen e sosiyaliste bhen ko doole lorraydhe non. Keyeeji dhin e alhaaliiji moyyhinirteedhi dhin goddhun dhin e cellal ngal hinaa goddho maa yimbhe bhen jeyi dhun. Ko Ben men woni jeydho on fow. Ko dhun wadhi si hinaa sanamuuru jawdi ndin sujjanten, kono ko Ben men okketen kaalisiiji men dhin e saa’iiji men dhin. En haanaa humaade e piiji adunayankooji dhin, kono ko e Joomi mo maayataa on haanudhen humaade e mun haa poomaa.

Bawgal Ben men ngal alaa kattudi. Wano naange ngen addirta non jalbeendi ndin jemma e nyalorma on e yaasi on, hara doole jalbeendi magge on dhuytotaako, ko wano non Allaahu on woni e jalbinirande yimbhe bhen fow giggol makko ngol fii no hentorana bhe e no bhe hisiniree bhe hiwee hay si bhe alaa e jabhude. Bawgal Alla ngal no yawti faamu men ngun. Wonde hidhen yi’a battane mun dhen nde leydi ndin dimbii maa nde farnyitere yani. Bombuuji idorozeeniiji dhin waawataa huunde yeeso jogiidho on bawgal ngal fow. Hara hidhon gomdhini kuugal makko ngal e faamu makko ngun e wondigal makko ngal e ko o muuyi kon hisingol? Ko Jom-Bawgaljo on woni Ben mon. Ko yeru saa’iiji jelu luttoton welsidaade e teddungal makko ngal e giggol makko ngol?

Ben men wondho on ka kammu no darjini. Gooto yi’ataa mo bhayru en fow ko en maayaybhe. Aaden niinaaniijo woo waawataa naatude ka laamu Alla. Himo haanaa taho heydhintineede, o jibinee ka bannhe ruuhu o immintinidee e Almasiihu on. Si wonaa en jibina kesun immorde daaluyee Alla on e bawgal Ruuhu-Seniidho on, en waawataa ronditaade mangu Alla ngun. Kono on jibinaadho kesun immorde ruuhu Baaba wondho on ka kammu darjinoyte kanko wano naange ngen non. Haray dhun hinaa e makko iwi, kono ko sabu bhadodirgol makko e Baaba men darjindho on. On anditoyay ontuma wonde ko giggol ngol woni bhernde mangu ngun. Ngol giggol no faalaa wattitude en e mbaadi Baabaajo on fii no darjiren wano o darjiri non kanko. Ko kisiyee men on dhabbhi hinaa fii darjinegol, kono ko waylegol fii no wontiren enen kadi giggol.

Almasiihu on jannii en wonde Baabaajo on ko giggol e mbaadi dagiindi ndi Baabaa on ndin. Ndee julde andaade no yaltintini keyee mo sugu mun alaa. Ka haqiiqa, ko «julde baabaajo on» bhayru ko fawiinde e innde Baabaajo on fii no o mawniniree e innde makko laabhunde nden e no o teddiniree. Ko bhanginande annabi Iisaa nden dhabbhi kon ko no faybhe bhen andira Baabaajo on no waawiren teddinirde mo e nder hoolaare e no faaliredhen fota yi’ugol laamu makko ngun no sincaa ka hoore leydi.

TORAARE: Baaba amen wondho ka kammu, yo innde maa nden hormore! Yo laamu maa ngun feenyu. Yo faale maa on wadhu ka aduna wano woniri non ka kammuuli. Okkor men hande nyaametee haanandho men on. yaafanodhaa men bonnereeji amen dhin. Wano menen kadi men yaaforani bonnuhe men bhen non. Wota a naadu men e jarrabuyee. Kono jattin men Bondho on. Ko fii ko an heerori laamu e bawgal e mangu haa poomaa. Aamiina.

LANDAL:

  1. Ko honno mawninirton Alla Ben mon?


Nyoggande julde Joomi on nden


Si hawrii on jangii julde bhurnde nden tiidhunde ka nder Kitaabul-Muggadasi, miijitee fii kongudhi makko hittudhi dhin, tororon nde ko luggi immorde ka bhernde mon. Ko non bhadorton Ben mon on aanandho on e on mo tertotaako on few. Haa fewndo dhoo, ko hondhun faamudhon e ko hondhun wattandhon yili fii no Alla tindiniri en no tororten non? Hara Alla Jom-bawgaljo on wontanii on Baaba kammuyankeejo ka nder ngurndan mon? Hara ko kanko tigi fewtudhon? Hara hidhon tawaa e bhibbhe makko yidhaabhe bhen? Kaa haa-jooni ko on sendaabhe e makko? Hara hidhon yettude mo sabu ko o jabhin on kon ka nder bheynguure makko? Ko o selludho-finde e handudho e mantoore.

Almasiihu on yewtaali en tun wondema ko Alla bhurdho toowude on woni tagudho mawdho on e jom-bawgaljo on e nyaawoowo poomayankeejo on. Hinaa fii no Jom ahadi ndin maa Jom bawgaljo on torortee non o adii en jannude fii mun. O ardike en e on wondho Ben makko tigi, o sendodii e men keyeeji makko dhin, o rindhinii en no woniren tawaabhe ka bheynguure makko poomayankeere. Rewrude e sottande Iisaa-Almasiihu on, en hebhii feere noddirgol Alla Baaba mon bhayru Almasiihu on moyyhiintinii hakkunde men e makko. O yamirii en teddingol innde Ben makko nden e wattugol nde tumbo miiijooji men dhin e tama’uuji men dhin no o wontirana en tigi ngurndan men dhan e tama’u men on.

Kono non, Ruuhu-Seniidho on no ewnaade e men wi’a: «Abba, Baaba!» Ruuhu on tigi no seeditanaade ruuhu men on wonde ko en bhibbhe Alla (Roomu 8:15b-16). Bhayru Baabaajo on jogorii en bhibbhe sabu sadaka Bhiddho makko on, himo yedhi en feere no jibiniredhen kesun immorde Ruuhu-Seniidho makko humondiraydho on e men. O rindhinii en wonugol bhe Baabaajo on, o naadii en ka golle laamu makko. O labbhinay en sabu giggol makko poomayankewol ngol. Ko enen bhee bhe rindhaa o subhii sabu Almasiihu on adii fuddhoode aduna on, hidhen weltii yi’ugol mo e wondugol e makko haa poomaa. Himo yidhi en e himo faalaa yo yimbhe bhen wonu bhe makko. Hara hidhon yidhi mo tigi? Hara hidhon jarnude mo? Hara hidhon mawninde mo? On yiitudho luggeendi tornde Joomi on faamay fii ko Linjiila on haqinqidhi kon. Hinaa allaajo woddhitiidho hulbhiniidho e mo andotaako gomdhindhen, kono ko Alla bhadiidho e heewudho giggol humondirdho e men tippude e Ahadi Heyri ndin haa poomaa.

www.Waters-of-Life.net

Page last modified on May 18, 2012, at 09:58 AM | powered by PmWiki (pmwiki-2.3.3)