Waters of Life

Biblical Studies in Multiple Languages

Search in "Peul":
Home -- Peul -- Matthew - 053 (Forbidding Murder)
This page in: -- Arabic -- Armenian -- Azeri -- Bulgarian -- Chinese -- English -- French -- Georgian -- Hausa -- Hebrew -- Hungarian? -- Igbo -- Indonesian -- Javanese -- Latin? -- PEUL -- Polish -- Russian -- Somali -- Spanish? -- Telugu -- Uzbek -- Yiddish -- Yoruba

Previous Lesson -- Next Lesson

MATTA - Tuubee ko fii laamu Almasiihu on ngun bhadike!
Jandeeji suutaadhi ka Linjiila Almasiihu on no Matta yottiniri mo non
SOBBHUNDU 2 - Fii waaju e golle Almasiihu on Jaliilu (Matta 5:1 - 18:35)
A - Fii waaju ngun ka hoore fello: Fii sariya teddudho on ka laamu kammu ngun (Matta 5:1 - 7:27) -- Fii no maakuuji Almasiihu on dhin mottindiriraa non ka aranun
1. Fii ko waddhii en kon telenma yimbhe bhen (Matta 5:21-48)

a) Fii ko ittugol hoore tonhaa kon no fewti moyyhintingol ngol (Matta 5:21-26)


MATTA 5:21-26
21 Fariisiyaabhe bhen ngal, on naatataa ka laamateeri kammu few. 21 On nanii wonde maamaabhe men bhen wi'ano: ‹Wota a ittu hoore, kala on ittudho hoore nyaawete. 22 Kono min mi wi'ay on, kala tikkandho musiddho mun nyaawete. Kala wi'udho musiddho mun kadi ‹komoojo› nyaawete yeeso dental fewjoobhe bhen. Kala non wi'udho musiddho mun ‹la'iifu› haray no e laawol yiite jahannama. 23 Si hidha sakkaade ka juulirde, a anditii dhon wonde musiddho maa no monoran-maa goddhun, 24 haray accu dhon ittugol sadaka maa on, yahaa taho moyyhintinoyaa hakkunde maa e musiddho maa on, si araa non ittaa sadaka maa on. 25 Eto no faamondiriraa e mo habhidudhaa on kisan fewndo wonudhon ka dhatal, fii wota on mo hadhidudhaa watte e juudhe nyaawoowo on, on nyaawoowo kadi watte e juudhe suufaajo on, on wadhe ka kaso. 26 Ko fii ka haqiiqa mi andinii ma, a yaltataa dhon fannamaa a yobhaali mbuudhu sakkitoro on.

Almasiihu on sabu bawgal makko ngal tentinii fii sariya Muusaa on. O naadi en ka ndaygu makko, o fennyinanii en anniyeeji mariidhi dhin ka nder bherdhe men. O habbhitaaki e fensitugol sariyaaji sincaadhi dhin ka laamu Alla, o sifaaki kadi fii no qirritande junuubaaji men dhin wadhirtee non, kono o wattii giggol makko ngol immorde ka Alla sariyaare etirteede nden no ngurndan men dhan yaarata non nyannde kala. Ko giggol sellungol ngol woni timmoode sariya on e tugalal dewal ngal ka laamu kammu.

Ittoowo hoore no haanaa nyaaweede, lettee lette sattudhe ka aduna gaa. O ronditoto kadi tikkere Alla nden nyannde nyaawoore sakkitorde nden, o wuura poomaa e bhaawo fowtunde si wonaa o tuubu, o jogoraa feewudho sabu Almasiihu on.

Almasiihu on maaki wonde tikkugol no fota e ittu hoore. Ko ka nder bhernde dhun yaltitata, ko bonnugol yamiroore jeedhidhabhere nden non. Tikkere ko ko woowudhen yi’ude non. Tuma goo hino nandita wa ko jabhaa e ko mantortee, kono hino waawi wontude junuubu, si tawii en tikku hara dalil keldhudho alaa. E piide misal si en tikkanii faybhe men bhen maa jiyaabhe men bhen sabu ella maa yejjitande men enen tigi, dhun «hinaa dalil». Si tawii tikkere nden yawtii keerol, si tawii ko en suusubhe e catiibhe e tikkere nden, ko en hunyhubhe e dhabbhitoobhe e yennoobhe e bonbhe, hara hidhen dhabbha no barminiren bhe anyudhen bhen, haray «dalil alaa» ton. Ko yamiroore jeegabhere nden bonnudhen dhon, bhayru on mo tikkii no waawi ittude hoore si himo felliti huunde hebhataamo. Ko e nder tikkere, Qaayiina wari neene gooto makko on. Ko o ittoowo hoore yeeso Joomiraadho on, on andudho bhernde men nden, waru-hoore ko e nder bhernde yaltata (Matta 15:19).

Yewtirgol musiddho men on no bhoylorii, ko warirgol mo dhengal mun ngal non. Si Allaahu on ndaarii bhernde mon nden, ko hondhun o tawata nder ton? Ko giggol kaa ko ngayngu? Si kongudhi sattudhi yewtiraama newaare e no moyyhiri fii hollugol yimbhe bhen mawnintinaare mabbhe nden e faadhere mabbhe hakkil nden, haray wonaa junuubu non. Hay kanko sahaabaajo wi’eteedho on Yaaguuba himo maaki dhun dhoo: «Ko an yo njofoojo» (Yaaquuba 2:20), sahaabaajo maaketeedho Puulusa on kadi no maaki: «Njofoojo!» (1 Korenti 15:36) Almasiihu on kadi no maaki oo maaku dhoo: «Ko onon yo njofoobhe, hidhon nennanii gomdhingol kala ko annabaabhe bhen hiitinoo kon» (Luuka 24:25). Kono si kongudhi yewtiraama tikkere e hunyheendi, haray dhi wattaama ka waru-hoore wattetee dhon.

Ndee halfere «komoojo» ko hoyre wadhiraande mawnintinaare non. On aaden ko mawnintinaare ndaarirta musibbhe mun bhen hara himo wi’a: «Onon bhee bhe ko’e dhe wadhoraa!» O yawitoo, o anya bhe. Ittugol bote no kaani ko poson dhengal ngal non, dhun wariray yimbhe bhen seedha seedha no yi’ortaako. Kongudhi mettudhi dhin no wa’ita wa ndagaaje barminaydhe barme yaawudhe (Zabuura 64:3) maa wa kaafa naatuka e nder yhi’e.

Ko laabi jelu yawitidhon neddho e fee jonnugol mo innde mummunte? Si on wadhii dhun, haray ko on foddubhe e yiite jahannama ngen. Alla ko giggol, on mo wondaa e giggol ko yeddudho sariya makko on. Anniyeeji dhi tippaa e giggol makko ngol dhin fow ko woopitaydhi, bhayru ko sacciraadhi nganyaneendi. Kala mo wondaa e giggol ko ittoowo hoore ka nder bhernde makko, ko njoddi ittoowo hoore o yobhitirtee sabu dhun. Hita on miijoo wondema dhin kongudhi ko kongudhi ittaadhi e gandal faamu maa samakalaaji. Ko fii no Nyaawoore nden immorde ka Alla feenyirta non dhun woni en e jannude. Hara on anditi fii ko wonudhon kon ittoowo hoore yeeso Joomi on? Hara bhernde ittoowo hoore no piddaade e mon?

Hidhen haani bhantude giggol men ngol, wattanen yili no tabintiniren bhuttu wongu ngun hakkunde men e musibbhe men bhen. Si tawii nyannde goo, goddho arii e bonnude, hidhen haani huuwude no moyyhintiniren e fee qirritagol ella men on, hara hidhen yankinii yeeso musibbhe men bhen, torodhen yaafuyee e fee lontingol ko bonnandhen bheya kon maa lontinirgol bonnere men nden kongol e kuugal, ittiri no muraadu ndun tiidhiri non. Hidhen haani tuubude hara en saataaki sabu dalilji dhidhi:

Fannii en etaaki no moyyhintiniren e yimbhe bhen, en luttay duumaade e humondiral men ngal e Alla e nder dhee yamirooje laabhudhe.

Allaahu on jabhataa en si tawii hidhen duumii e tikkere e hunyheendi e nawliigu e mettere, hara hidhen huuwa kuudhe dhe aldaa e giggol. Dhin junuubaaji no metta mo, bhayru kala ko iwi e bhernde wondude e ngayngu e metteende welataa mo. Ko bhuri dhun, o hedhotaako ko hasii kon torndeeji dhi fewtinten mo dhin hara hidhen wondi e tikkere (Isaaya 1:15; 58:4).

Hara hidhon yidhi aybhe mon bhen? Si tawii dhun ko goonga, bhanginiree kuugal. Yahee moyyhintinon e makko. Hita on yewtira samakala wi’a bone woo alaa hakkunde mon e makko. Hoddhee baafal makko ngal, salminon mo. Si ko onon bonni, ko bhuri e fandhude, yankinee, torodhon mo yo o yaafano on. Ko onon fuddhotoo, bhayru ko sugu ngol laawol dhon giggol Alla ngol ardortoo on. Ko honno tororton Alla si tawii hidhon lurrodiri e goddho? Nyaawoore nden sattanay gomdhinbhe heewubhe ngayngu bhen bhuri junuubankeebhe bhe tuubaali bhen haa hande. Alla no anyi naafigiijo bhuri bondho. Bone wonanii on si tawii hidhon mantude Alla, hara hidhon anyori musiddho mon on! Toree Alla yo o yaafano on mawnintinaare mon nden e no o ardoroo on fii no moyyhitira. Alla ko giggol, si tawii hidhon heewi giggol, o okkoray on yurmeende e needi e yankinaare. Si tawii kuudhe mon dhen no woopodiri e muydhe Alla dhen, ruuhu kaanudho nangay on, ruuhu waru-hoore gila ka fuddhoode. Hara on newnani Alla no o wattitira bhernde mon yoorude nden, nde wonta newiinde? On moyyhintinay onon e ganyo mon on fewndo ka Alla yedhi on dhon foofaango.

TORAARE: Yaa an Joomi, ko mi hombo? Ka luggeendi bhernde an, ko mi ittoowo hoore heewudho ngayngu e hawkere. Yaafano lan hunyheendi an ndin. Labbhinir bhernde an nden yhiiyhan Bhiddho maa yidhudho men on haa o maayani men fewndo ko men wonunoo aybhe makko. Men torike ma yo a heydhintinir bhernde amen nden bawgal Ruuhu maa Seniidho on. Hebbin men giggol, yedhaa men anniye no men moyyhintinira hakkunde amen e aybhe amen bhen e no men wondira e mabbhe e nder bhuttu.

LANDAL:

  1. Tippude e ko Almasiihu on maaki kon, ko hombo woni ittoowo hoore?

www.Waters-of-Life.net

Page last modified on May 18, 2012, at 09:39 AM | powered by PmWiki (pmwiki-2.3.3)